Novosti u gastroenterologiji

Sedmi simpozij gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine

 
Šta su novosti u svijetu gastroenterologije odgovor su u okviru Sedmog simpozija gastroenterologa i hepatologa dali istaknuti stručnjaci, ugledni profesori, liječnici iz zemlje, regije, Europe, ali i svijeta.

„Gastroenterologija je zahtjevna medicinska struka koja neprestano traži edukaciju i stalno usavršavanje liječnika te uspostavu kontakata sa svjetskim udruženjima u ovome području. Ovo se kod nas sve uspješno i postiže zahvaljujući strategiji i djelovanju Udruženja gastroenterologa i hepatologa BiH, koje je u saradnji s Medicinskim fakultetom u Mostaru, Sveučilišnom kliničkom bolnicom Mostar i Liječničkom komorom Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije organizator simpozija. Govoreći o najaktualnijim temama iz ove oblasti s pravom možemo kazati da nimalo ne zaostajemo za Europom i svijetom“, poručio je predsjednik Organizacijskog odbora simpozija prof. dr. sc. Milenko Bevanda.

Ovakva dešavanja nemaju samo stručni i znanstveni značaj. Ovdje je jako bitan socijalni momenat, druženje i ta ljudska konekcija koja je razlog što se za učešće u ovom eminentnom skupu stručnjaci vraćaju iz godine u godinu.


Novi tretman hepatitisa C

 
Jedna od značajnijih tema o kojoj se govorilo jeste tretman hepatitisa C koji se prenosi putem krvi, sa čovjeka na čovjeka, najčešće preko otvorenih rana ili preko transfuzije krvi. Ova virusna infekcija otkrivena je tek 1988. godine, do danas je prešla veliki razvojni put i sada se hronični hepatitis C smatra izlječivom bolešću čije pogubne posljedice nisu opasne po život.

Hronična jetrena bolest, sa progresijom ka cirozi, potreba za transplantacijom jetre, posttransplantacijska rekurenca u 100% transplantiranih, hepatocelularni karcinom i smrt, samo su neke od glavnih posljedica hronične HCV infekcije. Ne treba zaboraviti ni veliki broj inficiranih pacijenata na hemodijalizi čiji su ishodi u slučaju potrebe transplantacije bubrega bili lošiji nego u onih koji nisu inficirani. Ipak, dolaskom novih moćnih lijekova, paradigma se potpuno promijenila – od najčešće neizlječive bolest do današnje realnosti kada se ona liječi oralnim preparatima, bez interferona i za osam sedmica u probranim populacijama pacijenata. Dakle, svjedočimo još jednoj velikoj pobjedi medicine o kojoj će za 20-tak godina historičari medicine pisati kao što se danas priča o pobjedi nad tuberkulozom u prošlom vijeku ili o revoluciji koju je peniciln donio u tretmanu infekcija.

Farmaceutska kuća AbbVie na ovom je skupu okupila sve ljude koji se bave liječenjem hepatitisa C na tlu Bosne i Hercegovine u cilju prezentacije onoga sto se radi na razini države. Kako je istaknuto, za svako oboljenje svaki pacijent je sretan ako postoji lijek koji može polučiti rezultat na razini 100% učinkovitosti, a to je ono što se sada dešava kada je u pitanju liječenje hepatitisa C i to zahvaljujući AbbVie-jevom lijeku.


Mali koraci – veliki uspjesi

„Mi jesmo mala i siromašna država, ali je evidentno da pratimo sve ono što se dešava u modernom odnosno bogatom svijetu u terapiji hepatitisa C. Prije dva mjeseca smo vidjeli da smo došli praktično do krova po ovom pitanju, znači došli smo do toga da već razgovaramo na razini 95-100% učinkovitosti, a od sada čini mi se da će biti na razini 100% izlječenja. To je taj benefit koji najviše koristi u prvom redu nama liječnicima koji se bavimo time, ali i onome prema kome je ta terapija namijenjena, a to su naši pacijenti'', kazao je prof. dr. Bevanda.

Radi se o tome da smo prije više od deset godina počeli liječenje hepatitisa C sa intereferonom. Svi koji su imali kontakt s tim znaju koliko je to bilo opterećenje za nas uzevši u obzir i težinu bolesti. Uz to, ne treba zanemariti ni težinu terapije za te pacijente koji su primali interferon. Onda smo pokušavali da to nadomjestimo i uključimo nešto dodatno u cilju pojačanja postotka izlječenja sa 'nekim lijekom' koji nije zaživio jedino u BiH“, pojasnio je prof. dr. Bevanda.

Pojavom lijekova Exviera® i Viekirax® na tržištu krajem 2014 uočen je brz progres terapije. Početkom 2015. godine Evropska agencija za lijekove (EMA) je odobrila te lijekove najprije bogatim državama Europe, a ono što je pozitivno jeste da zahvaljujući kompaniji AbbVie i njenoj donaciji ove terapije, te Ministarstvu zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske, ali i onima koji odlučuju o finansiranju lijekova - fondovima solidarnosti FBiH i RS-a koji su shvatili značaj ove terapije i na najbolji način se uključili da mi, tako mala i tako siromašna država, uđemo u korak sa modernim svijetom.

„Već u petom mjesecu su nam odobrili tzv. early access program koji je svoju učinkovitost kod pacijenata trebao imati sa 95%, a mi smo imali 100%-tni učinak. Bila je to naša karta za svijetlu budućnost liječenja naših pacijenata kojima je ta terapija bila potrebna. Iako to nije bio veliki broj, svakako je bio značajan za početak i naš snažan argument u borbi za nastavak liječenja pacijenata. Znači, mi smo na razini države imali rezultat od 100%, a imali smo 16 pacijenata. Nakon ovoga pokrenuta je lavina koja je omogućila da lijek dođe na listu. Za razliku od zemalja u regiji, sama ova 12-tjedna terapija je cjenovno tri puta povoljnija za pacijente u BiH, a samim tim daje nam mogućnost da terapijom pokrijemo veći broj pacijenata u odnosu na zemlje regije i to za iste novce“, pojasnio je prof. Bevanda.

Ovom terapijom se mijenjaju pravila dosadašnje igre: ne mora se raditi biopsija jetre što je do sad bio slučaj čime ponovo pacijent ima benefit, a olakšava mu se i postupak dobijanja odnosno uključivanja ovog lijeka. Ova nova terapija je direktno djelujuća kombinacija tri antivirusna lijeka i predstavlja veliki napredak u liječenju bolesnika s hroničnim hepatitisom C za bolesnike s genotipom 1 i 4. Nova terapija je tabletarni oblik, djelotvornost u eradikaciji virusa iznosi 95-100% za pacijente s genotipom 1 i 4, a domaći podaci pokazuju 100% učinak.

Odlična iskustva iz Tuzle

Firma AbbVie se izborila da se na nivou države krajem 2016. godine nabave i doniraju dva FibroScan®aparata za Univerzitetski klinički centar Tuzla i Univerzitetski klinički centar RS. Dijagnostička korist aparata se posebno naglašava aspektom da biopsija jetre kod većine pacijenata nije potrebna te je za same pacijente značajno prijatniji period dijagnostike i praćenja terapijskog efekta.

Neinvazivni dijagnostički tretman bolesti jetre se tretira u UKC Tuzla i UKC RS, a pretpostavka je da u BiH imao oko 34.000 inficiranih osoba hroničnim hepatitisom C (što je npr. jednako populaciji grada Trebinja).

„Sa liječenjem hepatitisa startali smo 2006. godine i naša efikasnost u liječenju je tada bila 50-60%, a od 2006. do 2016. smo uvođenjem svjetskih lijekova došli do efikasnosti 98-100%. Uveli smo 94 pacijenta čije liječenje finansira Zavod i 84 pacijenta je ukupno završilo tu terapiju. Prosječna dob naših pacijenata je 52 godine, a nerijetko su to hemodijalizni pacijenti. Sam tretman je dosta skup i mjeri se u hiljadama maraka. U ovom slučaju ne treba gledati sve kroz novac jer je terapija ekonomski isplativa u svim oblicima liječenja, sve do transplantacije jetre. Efikasnost ove nove terapije koju imamo trenutno na raspolaganju je neupitna i mogu reći da danas svjedočimo jednoj evolucijskoj inovaciji čiji najveći benefit osjeti pacijent“, kazao je prof. dr. med. sc. Nermin Salkić uz napomenu da je ciroza jetre puno češće stanje nego što se zna.

Oni koji imaju hepatitis C često se žale na umor, slabost, nemoć, ponekad na bolove u zglobovima i nedostatak elana. Sve su to simptomi koji mogu ukazivati na niz drugih tegoba ili bolesti. Za hepatitis C ne postoje rana upozorenja ili znakovi opasnosti. Bolova skoro da nema, jer jetra ne boli. Mnogi su potpuno iznenađeni dijagnozom, a bolest se najčešće otkrije slučajno.

Terapija gotovo bez nusefekata

Jetra je teška jedan i po kilogram, ali ima pet puta više tkiva nego što je potrebno. To znači da se funkcija jetre tek onda umanjuje, kada je 60 do 70% ovog organa uništeno. Što se prije krene u liječenje hepatitisa C, to su veće šanse da bolest ne postane hronična. Međutim stručnjaci navode da se i tada može i treba sprovesti terapija jer se čak i znatno oštećena jetra može iznenađujuće dobro oporaviti.

Već 2010. je Svjetska zdravstvena organizacija hepatitis C ocijenila velikim zdravstvenim problemom i svrstala ga u istu ravan sa tuberkulozom i malarijom. Procjenjuje se da širom svijeta 150 miliona ljudi boluje od hepatitisa C na što je ukazala i prof. dr. med. sc. Antonija Verhaz, načelnica Klinike za infektivne bolesti UKC RS.

„Kada govorimo o BIH, prevalenca ovog oboljenja je 0,9% ukupnog broja stanovništva, uspjeh u liječenju je gotovo 100%, a sa liječenjem smo krenuli u novembru 2006. godine i do sada imamo oko 370 tretiranih pacijenata. Zahvaljujući kompaniji AbbVie od 2014./2015. godine smo obavili edukaciju liječnika i krenuli sa novom terapijom. U početku smo i sami bili skeptični, no u oktobru 2015. godine, kada smo Fondu zdravstvenog osiguranja referisali rezultate tretmana prva četiri pacijenta novom terapijom, ustanovili smo da razloga za tu vrstu zabrinutosti nije bilo. Osim konačnog ishoda, izuzetno smo sretni što naši pacijenti nisu imali posljedice korištenja terapije kako je to ranije bio slučaj. Prilikom kontrola pacijenata o tome smo vodili dosta računa no kako su četiri pacijenta malo da donosimo konačan sud, dobra strana je ta što smo uspostavili dobru saradnju sa Fondom tako da smo već u 2016. godini imali odobrenje terapije za 24 pacijenta. Taj broj pacijenata se povećavao iz godine u godinu i to zahvaljujući dobrom odgovoru pacijenata na terapiju i tretman“, navela je prof. Verhaz.

Ona je istakla da su postojeći tretmani za hepatitis C bili prilično toksični jer su uključivali interferon, a davali su se u znatno dužem razdoblju od oko godinu dana. Imali su dosta ozbiljne nuspojave poput depresije i hroničnog umora. Nova terapija je oralna i definitivno prekretnica u tretmanu hepatitisa C.

Na kraju ove prve sesije predavanja, moderator i član Naučnog odbora simpozija doc. dr. Azra Husić-Selimović, je istakla: „Terapija je toliko dobra, sa odličnim odgovorima, da ne postoji potreba za novim istraživanjima barem naredne dvije godine, tako da je u liječničkom svijetu možemo imenovati kao perfektnu''. (Valetudo magazin / B.K.)